Prostorski informacijski sistemi

Prostorski informacijski sistemi

Avtopoetski informacijski sistemi v modernih organizacijah

In this paper we argue for the possibilities of applying the concept of autopoiesis to the information systems of modern organizations. Modern organizations in today’s rapidly changing, turbulent and complex environment are virtual, open, heterarchic and autopoietic. The main question we try to address in this paper is how to support these organizations with an adequate information system. We show that it is possible to develop autopoietic information systems that should be able to respond to the challenges of modern organizations.V pričujočem prispevku se zavzemamo za možnost uporabe avtopoetičnega koncepta v informacijskih sistemih modernih organizacij. Moderne organizacije so v dandanašnjem hitro spreminjajočem, nemirnem in zapletenem okolju virtualne, odprte, heterarhične in avtopoetske. Najpomembnejše vprašanje, ki ga v tem prispevku skušamo obravnavati, je, kakšen naj bo primeren informacijski sistem za podporo teh organizacij. Pokazali smo, da je možno razviti avtopoetski informacijski sistem, ki naj bo sposoben odgovoriti na izzive modernih organizacij

Prostorski informacijski sistemi

Prostorski informacijski sistemi

The concept of integrated expert information system for water management planning in Slovenia

In Slovenia, the system of harmonized data and other information on water and water related areas is being developed as a support tool for water management planning. The system includes verified data and aggregated and logically integrated information on the state of waters in Slovenia, the pressures and impacts on water environments, and their protection. National information evidence and monitoring systems provide the data sources. The concept has been developed by way of a prototype. The system consists of independent data, organized by information themes with the logic of geographic information systems and prepared for browsing with intranet and internet

PRILOG RASPRAVI O NOVOM PROGRAMU

Tema rada je visokoškolsko obrazovanje na području informacijskih znanosti. Obrazložen je primjer Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu. Fakultet djeluje u sastavu Sveučilišta u Zagrebu kao matični fakultet za područje informacijskih znanosti i bavi se obrazovanjem stručnjaka za projektiranje informacijskih sistema i obradu podataka. Svrha rada i njegov krajnji cilj je dokazivanje složenosti znanstvenog područja j vrednovanje prijedloga novog plana i programa (kurikulum) koji je izraden na spomenutom fakultetu i predstavlja osnovicu za poboljšanje j dogradnju postojećeg. Izvršeno je istraživanje relevantne literature, predstavljen izbor definicija i hijerarhijska struktura informacijskih znanosti. Izvršena je statistička analiza mnoštva domaćih i stranih kurikuluma, istraženi su osnovni pravci informacijskog obrazovanja u svijetu i kod nas i prikazan je pregled relevantnih sveučilišta i fakulteta. Potvrđena je hipoteza o složenosti znanstvenog područja. Dokazano je da je jugoslavenski obrazovni sustav na području informacijskih znanosti ekstenzivan, heterogen i nezadovoljavajuće kvalitete. Analiza spomenutog kurikuluma pokazala je da on u sadašnjoj formi može poslužiti kao osnovica za daljnju dogradnju, ali da ima još dosta dijelova koji bi se morali izmijeniti

Geological map in Geographical Information System

The graduation thesis describes, on the basis of vectorised geological maps, creation of Geographic Information System for Geology. Geological maps are made on the basis of remote sensing, descriptive information of the situation in the field and laboratory studies of the ground obtained rock samples. They are thematic maps and are most burdened maps with the cartographic symbols. This is why the process of preparation and production of geological maps is time-consuming and complicated. As a practical part of the graduation thesis the production of cartographic symbols for point and line symbols is presented. In the geographic information system is also added textual information of stratigraphic units and faults

Čime se bave informacijske znanosti?

U radu su prezentirani rezultati sustavnoga istraživanja koje je provedeno s ciljem ispitivanja domene informacijskih znanosti i zadatkom iznalaženja predmeta njihovoga proučavanja; Predočene su osnovne postavke teorije informacije. Prikupljeni su, klasificirani i metodom kvalitativne analize ispitani glavni stručni izrazi (377), izdvojene definicije (52) ključnih pojmova (23), izabrani i precizno određeni, po značenju međusobno najbliži, tzv. rodni pojmovi (6). Njihovom komparacijom, te određivanjem diferencijskih obilježja definirano je područje. Pokazano je 1) da se radi o interdisciplinarnom znanstvenom području koje prelazi okvire jedne znanstvene oblasti, tako da se može govoriti npr. o društvenim, humanističkim ili tehničkim informacijskim znanostima, 2) da je značenje pojmova \u27informacijske znanosti\u27, \u27informatika\u27 i \u27informatologija\u27 identično, te se oni mogu smatrati sinonimima, isto kao i pojmovi \u27računalne znanosti\u27 i \u27tehničke informacijske znanosti\u27, te 4) da se izraz \u27informatistika\u27 može smatrati još jednim mogućim nazivom područja. Na kraju je predložena definicija područja koja glasi: "Informacijske znanosti predstavljaju interdisciplinarno znanstveno područje koje se bavi proučavanjem svih oblika informacija, komuniciranja i informacijskih sistema shvaćenih u smislu zajedništva ljudi i postupaka, te\u27 opreme i načina njezina korištenja.